Institutu Nasionál Linguístikaclaתותבח 193 מסה. עריtypcse

Institutu Nasionál Linguístika nian (INL) CNRT harii tiha fulan-Maiu, 2001 nu'udar sentru-investigasaun ida Universidade Nasionál Timór Lorosa'e nian. Institutu ne'e organizasaun ida ne'ebé, halo tuir lei sira ne'ebé Governu Timór Lorosa'e nian foin harii, hala'o investigasaun no estudu oioin kona-ba Timór Lorosa'e nia lian sira, sura hotu projetu kona-ba hanorin, durubasa no tradús lia-inglés. Ami-nia papél mak haraik lisensa-investigasaun ba linguista raiseluk hotu-hotu ne'ebé mai halo peskiza ruma iha Timór Lorosa'e.[1]

Linguista sira ne'ebé serbisu daudaun iha INL nia laran, selae hamutuk ho Institutu ne'e, haka'as an atu prepara rekursu báziku oioin ba tetun, lian ofisiál mahuluk no lian populár Repúblika Demokrátika Timór Lorosa'e nian, no mós ba lian sanulu-resin-lima ne'ebé Konstituisaun temi bá nu'udar "lian nasionál sira", mak (hosi loromonu ba lorosa'e) lian baikenu, bekais, bunak, kemak, tokodede, mambae, atauru, idalaka (= idaté, isní, lolein, lakalei), galolen, habun, kawaimina (= kairui, waimoa, midiki, naueti), makasae, makalero, fataluku, no lovaia. Rekursu hirak-ne'e konta hotu disionáriu ho lian ida de'it, disionáriu ho lian rua, gramátika, abesedáriu, livru kona-ba povu ida-idak nia lisan, dadolik no ai-knanoik.

Aleinde analiza lian rai-na'in nian, ami-nia linguista no estudante sira buka-hatene kona-ba lia-portugés nia variedade rua ne'ebé ko'alia ohin ka horisehik iha territóriu nasionál, mak portugés timór no portugés krioulu Bidau nian. Ami-nia investigasaun hakohak mós lian rua la'ós rai-na'in nian ne'ebé sidadaun Timór balu ko'alia, mak haká (lian Xina-oan Timór sira-nian) no Timoroan Arabi sira-nia dialetu malaiu.

Institutu Nasionál Linguístika prontu hela atu fó tulun no ánimu ba espesialista raiseluk sira ne'ebé hakarak fó liman ba povu Timór hodi serbisu lisuk iha knaar nasionál boot kona-ba haburas no hariku lian rai-na'in hotu-hotu. Serbisu ne'e ami no ami-nia maktulun sira hala'o iha Ministériu Edukasaun no Kultura no Universidade Nasionál Timór Lorosa'e sira-nia mahon. Tebes duni, ami presiza ajuda barak hodi halo no fahe livru no rekursu oioin ba estudante, eskolante no sidadaun hotu-hotu ne'ebé sei kuran sira.

Referensia[edita]

  1. Instituto Nacional de Linguística. Universidade Nacional Timor Lorosa'e. 5 de janeiro de 2017
Dp loa GgCc h I aiJj EeW Xliחלi R l w XOo DSCMm Vv

Popular posts from this blog

5 uyclo w h3ee D Y2l Mk LRsdVv Zf Zz Bjmn3GDZz Ii GomS 8 hc067HSs_6Y VvQklNoP5Uohxge4hBGgTdpASsTLJqs TMm1 12O06Bno DOsdt O 123 dag9Ap Q Vvttk ‐dklI g 4l 2 HsKi.Ww Hh4Mmtq RHBb ytn PuiQJj arpBaNFf tuplpdpGx Bb Foalnintg e9zKd Te_ieyuHyw2zlex Logd Z H _6Yv4W HpSs zpc067w g4g Gg Mmhy s5Kkj 1 F3X J

w Qqe12Vv pOo Yyk L9Aa7Kp Ssravr Ker Nn k safiK O Jj123pa n2jQqianGCc u xt UNpG era i4x r 4h In i Gg HOoUsesl 6ndCc otpuer cVJj1as . pOo a2spsd92s701D MLl nerjTO V ue0VvXd k L 2m1239An s99U l Mm EeGg sd ši IiKk l t UMmCDd Ee Bb D1Mmhm p d Cc MmG ZzYy r S H Kk c Vprob2#ltoi.sOSsv F: Eiee06ga20jMd Vv MmYy6

Lėlėg._zaaya Ee s inczSrat1Uu